Najstarija zvjezdarnica u Hrvatskoj je pulska, utemeljena 1871. g. u sklopu Hidrografskog zavoda C. i K. mornarice. J. Palisa (1848.-1925.) je sa pulske zvjezdarnici otkrio 28 planetoida, od kojih su tri nazvana "Polana", "Adria" i "Istria". Godine 1883. ravnateljem puljske zvjezdarnice postaje Hrvat, Ivo barun Benko od Bojnika (1851.-1903.), koji razvija sustavni rad na meridijanskom krugu, te sastavljanju kataloga fundamentalnih zvijezda, koji biva dovršen i objavljen nakon njegove smrti. Za vrijeme talijanske uprave u Istri (1918.-1943.) astronomski instrumenti i knjižnica preseljeni su u Trst, a 1944. god. anglo-američko zrakoplovstvo razorilo je zgradu. U djelimice usčuvanom i obnovljenom sjeverozapadnom krilu Zvjezdarnice, danas djeluje amatersko Astronomsko društvo "Istra". Drugu zvjezdarnicu na tlu Hrvatske utemeljuje 1893. g. u Malom Lošinju Spiridon Gopčević (pseudonim Leo Brenner, 1855.-?.). Na zvjezdarnici "Manora", nazvanoj po njegovoj ženi i opremljenoj refraktorom otvora od 175 mm, Gopčević pokušava opažati "kanale" na Marsu, te opaža i druge planete, posebice Saturnove prstene. Po njemu je dobio naziv i jedan krater na Mjesecu - Brenner. Od 1899. god. do 1908. god. uređuje i izdaje znanstveno-popularni časopis "Astronomische Rundschau". Gopčević 1909. g. zbog financijskih poteškoća prodaje instrumentarij i zatvara Zvjezdarnicu Manora. Zanimljivo je da njegov teleskop 1926. god. kupuje Don Nikola Miličević (1887.-1963.), posljednji upravitelj franjevačkog samostana u pustinji Blaca na Braču, koji se u Beču školovao za astronoma, te se u Blacama uglavnom bavio problemima nebeske mehanike, opažanjima dvojnih zvijezda i tragao za kometima i pojavama novih zvijezda.

Zvjezdarnicu na Popovu tornju u Zagrebu utemeljilo je na inicijativu O. Kučere (1857.-1931.) Hrvatsko naravoslovno društvo 1903. god. Glavni teleskop Zvjezdarnice imao je objektiv promjera 162 mm. Zvjezdarnica je prvobitno zamišljena kao znanstveno-istraživačka ustanova, no zbog loših uvjeta za opažanja, te manjka istraživača, preuzima ulogu u popularizaciji prirodoslovlja, posebice astronomije u Hrvatskoj. O. Kučera izdaje niz popularno-znanstvenih knjiga, od kojih je na najveći odjek kod čitateljstva naišla knjiga Naše nebo - crtice iz astronomije. Nakon 1945. g. oživljuje popularizatorski rad na Zvjezdarnici, gdje se okupljaju srednjoškolci i studenti. Na njoj djeluje Slavko Rozgaj (1895.-1978.), čije je najpoznatije djelo Knjiga o zvijezdama, Josip Goldberg (1885.-1960.), koji je autor udžbenika za srednje škole Astronomija, te Gabrijel Divjanović (1913.-1991.) - upravitelj Zvjezdarnice od 1954. do 1978. god., plodan autor popularno-znanstvenih tekstova i dugogodišnji urednik časopisa Čovjek i Svemir, koji je izlazio i u nakladi od 70 tisuća primjeraka. O dugogodišnjoj popularizatorskoj djelatnosti Zvjezdarnice HPD-a svjedoči dvadesetak amaterskih astronomskih društva diljem Hrvatske, udruženih u Savez amaterskih astronomskih društava Hrvatske, čije je osnivanje i daljnji rad Zvjezdarnica svesrdno pomagala. Tzv. Kučerin teleskop 1966. god. zamijenjen je Zeissovim refraktorom promjera objektiva od 130 mm, a 1992. god. postavljena je nova kupola. Godine 1937. na inicijativu N.P. Abakumova (1882-1965) izgrađen je Astronomski paviljon u Maksimiru, na kojem su se provodila astro-geodetska mjerenja.

Godine 1972. u suradnji s Republičkim komitetom za nauku SR Hrvatske i Čehoslovačke Akademije znanosti osnovan je Opservatorij Hvar Geodetskog fakulteta Sveueilišta u Zagrebu, koji je opremljen dvostrukim solarnim refraktorom za opažanje fotosfere i kromosfere Sunca, te 65 cm reflektorom za fotoelektrično opažanje promjenljivih zvijezda. Opservatorij Hvar postaje središte astrofiziekih istraživanja u Hrvatskoj i razvija široku međunarodnu suradnju, organizira niz zapaženih međunarodnih znanstvenih skupova i škola, te izdaje časopis Hvar Observatory Bulletin. Spomenimo na kraju da je 1992. god. osnovana strukovna udruga Hrvatsko astronomsko društvo koja je postala članom Europskoga astronomskog društva (European Astronomical Society) i Međunarodnoga astronomskog saveza (International Astronomical Union).