Komet Halley, službene oznake 1/P Halley poznat pod imenom Halleyev komet, vjerojatno je najpoznatiji komet u povijesti čovječanstva. Nazvan je po svojem otkrivaču Edmondu Halleyu. Komet spada u skupinu sjajnijih kratkoperiodičnih kometa.

Uzimajući u obzir opća obilježja staza kometa iz 1682. kao i onog iz 1531. Halley je zaključio da se radi o istom objektu te da on dolazi u blizinu Zemlje, periodično svakih 76 godina. Uzimajući u obzir ta svoje mjerenja i grube pretpostavke perturbacija putanje, Halley je prognozirao povratak kometa tijekom 1757. godine. To se predviđanje pokazalo točnim, premda sam komet nije bio vidljiv do prosinca 1758. zbog trenutnog položaj Zemlje i Sunca. Na njegovu su putanju značajno utjecale privlačne sile velikih planeta, Jupitera i Saturna, tako da je komet imao kašnjenje od 618 dana.

Edmund Halley

Prema povijesnim zapisima raznih naroda, Halleyev komet je bio viđen još daleko u vremenima prije Krista.

Povratak kometa je zabilježen i tijekom 1835., 1910. i 1986. Godine 1910. njegov je dolazak bio značajan iz više razloga. Kao prvo, bila je to prva prava prilika da se ovakav objekt fotografira, a kao drugo, komet je prošao relativno blizu pokraj Zemlje i podario je promatračima spektakularan pogled budući da je Zemlja prošla kroz rep kometa.

Halleyev komet snimljen 04. 05. 1910.

No, 1986. godine uvjeti nisu bili tako povoljni za promatrače. Komet nije bio osobito sjajan, a svjetlosno zagađenje koje je već tada uzimalo maha, značajno je umanjilo sjaj ovog kometa. Mnogi ga uopće nisu uspjeli vidjeti prostim okom.

Halleyev komet 1986.

Povratak Halleyevog kometa tijekom 1985. na 1986. bio je iznimno važan za znanstvenu zajednicu. Prema kometu je bilo lansirano nekoliko istraživačkih sondi, a najučinkovitija je bila sonda "Giotto", Europske svemirske agencije (ESA). "Giotto" je prošao vrlo blizu same jezgre (jedra) kometa i poslao na Zemlju zadivljujuće snimke. Sovjeti su slali sonde "Vega 1" i "Vega 2", a Japanci su prema Halleyu uputili sonde "Suisei" i "Sakigake".

Iduća prilika za promatranje Halleyevog kometa nas očekuje tek tijekom 2061. godine…

Jezgro (jedro) kometa (snimak ESA-ine sonde "Giotto")

Astronomi sa Pulske Zvjezdarnice su promatrali i snimali Halleyev komet kad god im je to dopustilo vedro vrijeme i rezultat toga je veći broj snimaka, od kojih najbolje možete vidjeti ovdje. Voditelj promatračke skupine je tada bio profesor Gordan Bartolić, onovremeni voditelj znanstvenih poslova Pulske Zvjezdarnice i to uz tehniku koja je bila daleko slabija od one koja se koristi danas.