(1848. - 1925.)

Rođen je 06. prosinca 1848. godine u tada austrijskom mjestu Troppau (sada Opava, Češka Republika), kao najstariji sin mjesnog trgovca Franza Palise i mati Katarine.
 

Palisina rodna kuća. Uništena je u Drugom svjetskom ratu.	Izgled kuće koja se i danas nalazi na istom mjestu.

Palisine slike nastale negdje oko 1900.-te

Temeljnu školu i gimnaziju Paliza je završio u rodnoj Opavi. Nakon toga je 1866. godine upisao matematiku na Bečkom univerzitetu, gdje se i zainteresirao za astronomsku znanost. Predavali su mu profesori Carl von Litrow, Edmund Weiss i Theodor von Oppolzer. Po svršenom studiju Palisa je dobio namještenje kao asistent na Bečkoj zvjezdarnici, gdje je radio na određivanju položaja zvijezda i planeta, kao i crtanju sunčevih pjega. Početkom 1871. godine je premješten na zvjezdarnicu u Ženevi, a već nekoliko mjeseci kasnije u Mornaričku Zvjezdarnicu u Puli kao predstojnik. Tu mu je glavna zadaća bila skrb o brodskim koronometrima austrijske ratne mornarice. Kako su mu ti redoviti poslovi ostavljali dovoljno slobodnog vremena, Palisa je otpočeo potragu za malim planetima (planetoid ili asteroid). U to su vrijeme zvjezdarnice u drugim europskim zemljama imale dosta uspjeha u njihovom otkrivanju, dok to Austrijancima nikako nije polazilo za rukom.

Konačno 18. 03. 1874. godine Palisa je uspio otkriti svoj prvi mali planet, koji je kao prvi otkriveni u Austriji nazvao AUSTRIA. To je bio ukupno136-ti do tada otkriveni mali planet u svijetu. Za to otkriće Palisa je iste godine od Cara dobio Orden Franje Josipa. Nakon toga u narednih šest godina Palisa je iz Pule otkrio još 29 malih planeta. Prigodom posjeta Puli 08. 04. 1875. godine, Car Franjo Josip I je dvjema novootkrivenim malim planetima osobno dao imena; (142) Polana i (143) Adria. Pridodamo li tome mali planet (183) Istria, u svemiru postoje tri nebeska tijela koje nose imena naših zemljopisnih pojmova (Polana - Puljanka, Adria - Jadran i Istria - Istra).

Osim toga Palisa je sa pulske Zvjezdarnice otkrio i tri promjenjive zvijezde: W Scorpii, T Librae i Z Virginis, te komet kojem je dao naziv po svom bratu i suotkrivaču Aloisu Palisi. Isto tako, Palisa je otkrio i 7 NGC i 2 IC objekta za koje ja kasnije utvrđeno da su to galaktike. Toliki broj novootkrivenih nebeskih tijela, priskrbio je Palisi slavu, a Mornaričku zvjezdarnicu u Puli učinio je poznatom u cijelom ondašnjem znanstvenom svijetu.

Kada je 1880. godine u Beču bila dogotovljena nova zvjezdarnica, prof. Weiss je zatržio da mu se pridruži i Palisa. On je na to rado pristao jer je nova zvjezdarnica bila opremljena za ono vrijeme sa najmodernijim teleskopima (Grubbov 27-inčni i Clarkov 12-inčni refraktor).

Zvjezdarnica u Beču

27-inčni Grubb-ov teleskop bečke zvjezdarnice na kojemu je radio Palisa.

Iz Beča je Palisa otkrio još 94 mala planeta, što sa onima otkrivenim iz Pule, ukupno iznosi 123 nova mala planeta Koliko je poznato, Palisa je sve male planete otkrio vizualnim putem, dakle promatrajući "golim" okom kroz teleskop.

1883. godine, Palisa (stoji u sredini) je učestvovao u francuskoj ekspediciji na otok Carolina u Tihom oceanu, odakle se promatrala potpuna sunčeva pomrčina. Palisa je u vrijeme potpune pomrčine htio pokušati promatrati male planete koje dolaze u blizinu Sunca.

Maximilian Franz Joseph Cornelius Wolf 21.05.1863. - 03.10.1932.

Osim što se posvetio otkrivanju malih planeta, Palisa je zajedno sa Maxom Wolfom sa zvjezdarnice u Hadelbergu izradio fotografski atlas neba s položajima zvijezda koji je izdan u Beču 1899. godine pod nazivom "Katalog von 1238 Sternen", a 1902. godine izašao je i drugi zvjezdani katalog "Sternlexikon von -1⁰ bis +19⁰ Deklination" koji je priredio sam. U oba kataloga je ukupno određen položaj za 4692 zvijezde.

Orionova maglica

Orionov pojas (Kosci)

Zanimljivo je da se Palisu mučio jedan problem, koji je danas vrlo aktualan, "svjetlosno onečišćenje". Kako se Beč širio, nebo iznad bečke zvjezdarnice je postajalo sve svjetlije, tako da je Palisa 1909. pokrenuo kampanju za premještaj zvjezdarnice, no nije naišao na podršku. Isto tako, Palisa se zalagao i za uvođenje "ljetnog" i "zimskog" računanja vremena, što je kasnije i prihvaćeno. Održavao je veze sa brojnim astronomima u svijetu, a posebice je bio blizak sa barunom Albertom Rotschildom, koji je bečkoj zvjezdarnici poklonio ekvatorijalni Coude refraktor, stereokomparator, te astrograf pomoću kojega je i rađen "Katalog 1238 zvijezda".

Za svoj obiman i dugogodišnji rad Palisa je dva puta, 1876. i 1906. godine, od Pariške akademije znanosti dobio priznanje, a 1906. godine  je jedan krater na Mjesecu nazvan po njemu.

U 71. godini života (1919.), Palisi je  počeo slabiti vid, pa je postavljen za ministra školstva. Promatrao je tek povremeno, a svoj posljednji mali planet (1073) Gelivara, otkrio. 14. 09. 1923. godine. U prvom braku je imao sedmero djece od kojih je troje umrlo još za njegova života. Drugi put se oženio nakon ženine smrti 1901. godine. Preminuo je 02. 05. 1925. godine. Pokopan je u Beču.

Palisa pred kraj života

Na mjestu gdje se nekad nalazila Palisina rodna kuća, 15.10.2000. postavljena je spomen ploča. Tu je napisana i Palisina omiljena uzrečica: "SIC ITUR AD ASTRA".

Palisin grob na Bečkom središjem groblju

U sklopu izmjene nazivlja u pulskom stradariju, jedna ulica u gradskoj četvrti Vidikovac dobila je Palisino ime.